Pružite nekom drugu šansu. Darujte krv, darujte život!

Česta pitanja o darivanju krvi

ŠTETI LI DARIVANJE KRVI ZDRAVLJU?

Darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivaoca krvi. Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta u toku jedne godine.

Zdrav organizam darivaoca krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi - plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4 do 6 sedmica.
Darivanje krvi najviše utječe na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima (crvene krvne stanice).
Darivanjem 450 mL krvi darivalac gubi oko 200 mg željeza. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku 1 do 2 mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.
Prije svakog darivanja krvi obavezno provjeravamo zdravstveno stanje darivaoca krvi i vrijednost hemoglobinau njegovoj krvi.

Darivanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje darivaoca. Darivanje krvi ujedno je i jedan oblik kontrola zdravlja darivaoca.

MOŽE LI SE DARIVANJEM KRVI ZARAZITI OD NEKE BOLESTI?

Mogućnost zaraze u toku darivanja krvi ne postoji.


Sav pribor za uzimanje krvi - igle, plastične kese i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su upotrebu. Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu upotrebu.

ZAŠTO SE ODMAH NAKON DARIVANJA KRVI NE SMIJE PUŠITI?

Mnogi se pušači - darivaoci krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon darivanja.
Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se puši odmah nakon završenog darivanja krvi, kod nekih, posebno mlađih osoba, može doći do blage omaglice i mučnine. Postoji još čitav niz zdravstvenih i društvenih razloga koji pokazuju da ne bi trebalo pušiti, zar ne?

RAZVIJA LI SE OVISNOST ZA DARIVANJE KRVI?

Darivanje krvi ne uzrokuje ovisnost!

Darivanje krvi može se započeti i prestati u svako doba između 18. i 65. godine života. Darivanjem krvi ne nastaju nikakve štetne tjelesne promjene ili posljedice po organizam

Neki ljudi se ipak bolje osjećaju nakon što daruju krv i zato daruju krv nekoliko puta godišnje. Ta je pojava češća u osoba s blago povišenim krvnim tlakom. U tih je osoba darivanje krvi ujedno i način ublažavanja simptoma uzrokovanih blagim povišenjem krvnog tlaka, ali nije način liječenja povišenog tlaka.

ZAŠTO NEKIM DARIVAOCIMA OTEKNE MJESTO UBODA IGLE KROZ KOJU JE UZETA KRV?

Uzimanje krvi izvodi se ubodom sterilnom iglom u venu lakatne jame. Darivanje traje 8 do 12 minuta i kroz to vrijeme igla se nalazi u veni. Po završetku uzimanja krvi igla se vadi, a kožu se na mjestu uboda zaštićuje . Da bi se ubrzalo zatvaranje otvora u veni, ispružena ruka se podiže u vis. U većini je slučajeva otvor u veni potpuno zatvoren u roku od par minuta i na koži ostaje samo mali trag uboda.

U oko 1 do 2% darivalaca krvi oko mjesta uboda nastaje oteklina s promjenom boje kože (hematom), uz osjećaj zatezanja i lagane boli. Oteklina može nastati u toku ili nakon darivanja. Uzrok otekline u toku darivanja posljedica je težeg uvođenja igle u venu ili lošeg položaja igle u veni, zbog kojeg mali dio krvi uz iglu izlazi u potkožno tkivo.

Oteklina koja nastane nakon darivanja uzrokovana je nedovoljnim stiskanjem (spazmom) vene ili jačim pokretima ruke. Oteklina nije opasna nuspojava darivanja krvi. Oteklina se liječi oblogom od alkohola i mirovanjem ruke. Ako se stanje ne popravi za 2 do 3 dana, potrebno je javiti se u transfuzijsku ustanovu ili liječniku opće prakse.

ZAŠTO SE NEKI DARIVAOCI NE OSJEĆAJU DOBRO NAKON DARIVANJA KRVI?

ećina zdravih osoba koje daruju krv podnosi gubitak 450 mL krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojave su tijekom darivanja krvi rijetkost i opažaju se u oko 3 do 5% darivanja krvi. Nuspojave se mogu pojaviti u toku darivanja, ali i do više sati nakon darivanja krvi.

Najčešće se javljaju blage nuspojave. Najčešći uzrok nuspojava su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost, zbog čega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.

KAKO ČESTO SE MOŽE DARIVATI KRV?

Muškarci mogu darivati punu krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

MORA LI SE NAKON DARIVANJA KRVI NEŠTO POJESTI I POPITI?

Posebni medicinski razlozi ne zabranjuju darivaocu da jede ili pije nakon davrianja krvi. To je oblik društvenog ponašanja.

  • Uobičajeno je nakon darivanja krvi sjesti u društvu drugih darivalaca i osvježiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pićem.
  • Kroz to vrijeme darivalac je pod kontrolom zdravstvenih radnika. Želimo znati da se dobro osjećate prije nego napustite mjesto darivanja krvi.